Hrvatska vlada priprema sveobuhvatnu zakonodavnu reformu s ciljem zaustavljanja nezakonite gradnje i očuvanja prostora. Prema riječima ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, nezakonita gradnja uskoro će se smatrati kaznenim djelom – kao dio šire reforme građevinskog i stambenog zakonodavstva.
Posljednja prilika za naknadnu legalizaciju
Predstavljajući novi Zakon o dostupnom stanovanju, Bačić je najavio da se ponovno otvara mogućnost legalizacije objekata izgrađenih prije 21. lipnja 2011. godine, za koje ranije nije podnesen zahtjev. Iako je rok za legalizaciju istekao, mnogi vlasnici to još nisu učinili, što im sada stvara poteškoće u upravljanju imovinom. „Izmjenom zakona omogućit ćemo podnošenje zahtjeva za legalizaciju tih starijih građevina. No, oni koji su gradili nakon tog datuma neće moći legalizirati objekte – takve građevine bit će uklonjene“, pojasnio je ministar.
Bačić je naglasio da ova mjera neće donijeti velike prihode državi. Dok je 2011. godine podneseno oko 900 tisuća zahtjeva za legalizaciju, sada se očekuje da će njihov broj biti deset puta manji.
Nezakonita gradnja kao kazneno djelo
Na primjedbe da država istodobno omogućava legalizaciju i najavljuje kazne, Bačić je odgovorio da se radi o različitim slučajevima. „S obzirom na nedovoljan broj građevinskih inspektora, ovlasti za nadzor i zaustavljanje nezakonite gradnje dali smo komunalnim redarima u jedinicama lokalne samouprave“, izjavio je.
Novela Kaznenog zakona ide i korak dalje – nezakonita gradnja po novom će se tretirati kao kazneno djelo. Ministarstvo ujedno priprema digitalni sustav temeljen na satelitskim snimkama, koji će automatski prepoznavati promjene u prostoru. Aplikacija bi trebala biti u funkciji do 2027. godine i značajno će povećati učinkovitost nadzora. „Najvažnije je reagirati odmah, dok gradnja još nije uznapredovala“, dodao je Bačić.
Program Statileo i zaštićeni najmoprimci
Dio reforme odnosi se i na nastavak programa Statileo, koji je izazvao rasprave među udrugama umirovljenika i najmoprimaca zbog navodne neustavnosti. Ministar je podsjetio da je država morala riješiti dugogodišnju nepravdu prema vlasnicima stanova čija je imovina nakon Drugog svjetskog rata bila oduzeta. „Novi zakon prošao je test ustavnosti i uspostavlja ravnotežu između prava na stanovanje i ustavnog prava vlasništva bivših vlasnika“, izjavio je Bačić. Do sada je zaprimljeno oko 1300 zahtjeva, a riješeno je oko 200 slučajeva.
Ministarstvo planira obnovu državnih stanova i izgradnju novih zgrada u Splitu i Zagrebu, koje će biti namijenjene zaštićenim najmoprimcima. Oni će imati mogućnost preseljenja u te stanove, kupnje po povlaštenim cijenama ili jednokratne otplate.
Energetska obnova i dostupno stanovanje
U okviru državnog programa za smanjenje energetskog siromaštva dosad je obnovljeno 50 od planiranih 107 stambenih zgrada. Istodobno se grade novi stanovi u subvencioniranim područjima, gdje je cijena najma oko 0,36 eura po četvornom metru.
Na javno savjetovanje o Programu dostupnog stanovanja pristiglo je 111 primjedbi. Ministar je najavio da će se kriteriji djelomično prilagoditi, a razmatra se i uključivanje malih poduzetnika. U pripremi je i novi Zakon o najmu, koji bi trebao pružiti veću pravnu sigurnost za najmodavce i najmoprimce.
Potpora mladima i statistika cijena
Bačić je istaknuo da je tijekom tri mjeseca zaprimljeno 1830 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji prve nekretnine. Od toga je obrađeno 830 zahtjeva, a isplaćeno je približno 7 milijuna eura. Prosječna dob podnositelja zahtjeva je 32 godine, a prosječna površina stana iznosi oko 66 m².
Ministarstvo je objavilo i najnovije podatke o cijenama: „Prema stvarnim ugovornim podacima iz ove godine, prosječna cijena stana u Hrvatskoj iznosi 2.285 eura po četvornom metru bez PDV-a, dok je u Zagrebu 2.487 eura“, zaključio je ministar.
