Jedna od najznačajnijih odredbi novog zakona je obveza dobivanja suglasnosti 80% suvlasnika zgrade prije nego što se stan može iznajmljivati turistima ili radnicima. Ovaj zahtjev ima za cilj spriječiti situacije u kojima bi kratkoročni najam mogao negativno utjecati na kvalitetu života ostalih stanara zgrade. Ako se ova suglasnost ne dobije, vlasnicima stanova prijeti kazna u iznosu od 2.000 do 10.000 eura. Ova mjera se smatra državnim pokušajem poticanja dugoročnog najma stanova i ograničavanja nekontroliranog rasta kratkoročnih najmova, koji je u posljednjim godinama uzrokovao probleme, osobito u turistički atraktivnim područjima.
Druga značajna promjena je zabrana postavljanja klima uređaja i satelitskih antena na fasade zgrada koje su vidljive s ulice. Ova zabrana ima za cilj poboljšanje estetskog izgleda gradskih zgrada i sprječavanje nekontroliranog postavljanja tehničkih uređaja koji mogu narušiti izgled zgrade i ukupni dojam gradskog pejzaža. Suvlasnici koji prekrše ovu zabranu mogu biti kažnjeni iznosom od 1.000 do 5.500 eura, dok se tvrtkama koje provode ove instalacije mogu izreći kazne do 10.000 eura.
Zakon također pooštrava pravila za preinake zgrada, kao što je zatvaranje balkona, lođa ili terasa. Ove preinake će biti moguće samo uz suglasnost suvlasnika i nadležnih tijela. U suprotnom, prijete visoke kazne ne samo vlasnicima stanova, već i tvrtkama koje izvode ove radove. Ovaj korak ima za cilj sprječavanje nekontroliranih građevinskih zahvata koji bi mogli ugroziti stabilnost zgrade ili oštetiti njezin izgled.
Kazne će se odnositi i na suvlasnike koji ne dopuste upravitelju zgrade ili njegovom predstavniku ulazak u svoje jedinice radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvarova. Odbijanje pristupa može biti kažnjeno kaznom do 5.500 eura. Ova odredba ima za cilj osigurati da se zajednički prostori zgrada održavaju u dobrom stanju i da se kvarovi koji bi mogli prouzročiti štetu brzo otklone.
Zakon se također bavi obvezom osiguranja zgrada. Ako suvlasnici ne osiguraju osiguranje zgrade, mogu se suočiti s kaznama u iznosu od 1.000 do 2.000 eura. Cilj ove odredbe je osigurati da sve zgrade budu osigurane protiv mogućih šteta, čime se smanjuje rizik od financijskih gubitaka za sve vlasnike.
Važno je naglasiti da zakon nije retroaktivan. To znači da se neće primjenjivati na već postojeće instalacije klima uređaja, antena ili zatvorene balkone, već će vrijediti samo za nove instalacije i preinake izvedene nakon njegova stupanja na snagu. Ovaj aspekt zakona posebno je naglašen kako bi se izbjegla zbrka i dodatni troškovi za vlasnike koji su već uložili u te preinake.
Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, novi zakon također će olakšati instalaciju dizala i obnovu fasada u zgradama, pri čemu će država djelomično sufinancirati te projekte. Zakon uvodi obvezu za zgrade da donesu godišnji program održavanja zajedničkih dijelova ili višegodišnji program održavanja i upravljanja zgradom. Ako se taj program ne donese, suvlasnici će morati financirati pričuvu u iznosu petostruke minimalne zajedničke pričuve.
Ovaj zakon je dakle sveobuhvatan odgovor na potrebu regulacije upravljanja i održavanja zgrada u Hrvatskoj, s naglaskom na estetiku, sigurnost i odgovornost suvlasnika i tvrtki. Njegova primjena značit će značajnu promjenu u pristupu održavanju zgrada i korištenju stambenih prostora u zemlji.
