Rast cijena osnovnih životnih potrepština
Jedan od glavnih problema s kojima se suočavaju građani Hrvatske u 2025. godini je kontinuirani rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i usluga. Prema najnovijim statistikama, cijene hrane u prosjeku su porasle za 12% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast zabilježen je kod sljedećih proizvoda:- Kruh i žitarice – rast od 15%
- Meso – rast od 10%
- Mliječni proizvodi i jaja – rast od 9%
- Povrće i voće – rast od 14%
Ovaj razvoj događaja izazvao je nezadovoljstvo među građanima, što je rezultiralo nizom bojkota velikih maloprodajnih lanaca. Potrošači u većim gradovima poput Zagreba, Splita i Rijeke počeli su izbjegavati kupovinu u velikim supermarketima kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo politikom cijena. Trgovci se brane tvrdeći da njihove marže ostaju niske te da su glavni razlozi poskupljenja viši troškovi logistike, energije i plaća zaposlenika.
Tržište nekretnina: razvoj i trenutna situacija
Hrvatsko tržište nekretnina posljednjih je godina postalo jedno od najdinamičnijih u Europi. Nakon ulaska zemlje u eurozonu 2023. godine i Schengenski prostor, interes stranih investitora za kupnju nekretnina znatno je porastao, što je dovelo do naglog rasta cijena. Između 2023. i 2025. cijene nekretnina u glavnim turističkim regijama porasle su za više od 20%.Trenutno se prosječna cijena stana u Zagrebu kreće oko 3.500 EUR po četvornom metru, dok se u obalnim gradovima poput Dubrovnika i Splita cijene kreću između 5.000 i 7.000 EUR po četvornom metru. Ovaj trend doveo je do toga da lokalno stanovništvo sve teže dolazi do pristupačnog stanovanja.
Nove porezne promjene i njihov utjecaj na cijene
Godine 2025. u Hrvatskoj su uvedene značajne porezne reforme koje se prvenstveno odnose na tržište nekretnina. Vlada je odlučila uvesti novi porez na nekretnine, koji zamjenjuje dosadašnji porez na promet nekretninama. Cilj ove promjene je smanjenje spekulativne kupovine i povećanje dostupnosti stanovanja za lokalne stanovnike.Nove porezne stope za nekretnine razlikuju se prema namjeni nekretnine:
- Nekretnine za stalno stanovanje – 3%
- Nekretnine za rekreaciju ili turistički najam – 4%
- Poslovne nekretnine – 5%
Osim toga, uveden je novi porez na prazne nekretnine, koji iznosi između 0,6 i 8,0 EUR po četvornom metru, ovisno o lokaciji. Cilj ove mjere je potaknuti vlasnike da svoje nekretnine ponude za dugoročni najam umjesto kratkoročnih turističkih najmova, koji su posljednjih godina istisnuli lokalno stanovništvo iz središta gradova.
Ove promjene dovele su do povećanja operativnih troškova za vlasnike nekretnina, što se odrazilo na rast cijena najma. Primjerice, u Zagrebu se prosječna mjesečna najamnina za stan od 50 m² povećala na 900 EUR, što predstavlja godišnji rast od 18%.
Koji su daljnji očekivani učinci?
S obzirom na ove ekonomske faktore, očekuje se da će:1. Cijene nekretnina nastaviti rasti – Ako ne dođe do strože regulacije, cijene nekretnina vjerojatno će i dalje rasti, osobito u obalnim područjima.
2. Daljnji rast cijena osnovnih životnih potrepština – Zbog većih operativnih troškova poduzeća očekuje se nastavak rasta cijena hrane, energije i usluga.
3. Regulacija turističkih najmova – Vlada bi mogla dodatno postrožiti uvjete za kratkoročne najmova, što bi moglo utjecati na ponudu smještaja za turiste.
4. Preusmjeravanje interesa na manje atraktivne lokacije – Mladi kupci koji si ne mogu priuštiti stanovanje u središtima gradova mogli bi se preseliti u manje turistički eksponirana područja.
Godina 2025. donosi niz ekonomskih izazova za Hrvatsku, koji utječu i na stanovnike i na investitore. Rast cijena osnovnih potrepština, nova porezna opterećenja i kontinuirani rast cijena nekretnina dovode do povećanog financijskog opterećenja kućanstava. Iako vlada uvodi mjere za usporavanje ovog trenda, njihova učinkovitost ovisit će o daljnjem razvoju gospodarstva i međunarodnoj situaciji.
Za investitore i lokalno stanovništvo ključno je pažljivo pratiti zakonodavne promjene i tržišne trendove kako bi donosili informirane odluke u vezi s nekretninama i poslovanjem.
