U izjavi nakon sjednice vlade Primorac je naveo da je vlada ranije postavila kao cilj povećanje pravednosti poreznog sustava i postupno prebacivanje poreznog opterećenja s rada na imovinu, konkretno na nekretnine. Taj trend je već podržan poreznim promjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine.
Jedan od koraka bio je povećanje autonomije lokalnih samouprava u određivanju poreza na rekreacijske objekte, pri čemu je maksimalni iznos koji se može oporezovati po kvadratnom metru takve nekretnine povećan na pet eura. Više od 50 općina postavilo je porez na ovoj maksimalnoj razini. Kao što je Primorac ranije najavio, porez na rekreacijske objekte bit će transformiran uvođenjem novog poreza na nekretnine.
„Već sam ranije rekao da je potrebno transformirati ovaj porez, kako u smislu jasnijeg definiranja njegovog naziva, tako i porezne osnovice, odnosno opsega nekretnina koje će biti oporezovane,“ izjavio je Primorac. Kompletni paket novog kruga poreznih promjena trebao bi biti predstavljen u ponedjeljak.
Prijedlog također uključuje djelomične izmjene raspona u kojem se te nekretnine mogu oporezovati, povećanjem gornje i donje granice. Lokalna samouprava će tako imati obvezu uvesti ovaj porez, dok je dosad to bila samo mogućnost.
Najveći utjecaj na kratkoročne najmove za turiste
Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u dotičnoj nekretnini, niti oni koji svoju nekretninu iznajmljuju dugoročno. „Prijedlog predviđa da će porezni obveznik i predmet oporezivanja biti određeni u ožujku te godine, a oni koji imaju ugovor o dugoročnom najmu i iznajmljuju nekretninu barem deset mjeseci u godini, neće plaćati porez na nekretnine,“ objasnio je Primorac.Naprotiv, oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili je ostaviti praznom, plaćat će porez na nekretnine. Na novinarsko pitanje kako će država pratiti te situacije, Primorac je odgovorio: „Država može pratiti sve.“
Primorac je također najavio povećanje poreznog opterećenja kratkoročnih najmova u turističkom sektoru, koji se trenutno plaća kao paušalni iznos po krevetu. Prema Primorčevim riječima, ti su iznosi „prilično smiješni“ i negativno utječu na tržište nekretnina i ekonomiju u cjelini.
Također je dodao da su dugoročni najmovi oporezovani prilično blago, ali kratkoročni još manje. Stoga bi trebalo doći do ujedinjenja poreznog režima za dugoročne i kratkoročne najmove. To će dovesti do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnih najmova, ali ono će i dalje ostati povoljnije u usporedbi s drugim izvorima prihoda.
Primorac je također postavio pitanje je li pravedno da su prihodi iz različitih izvora oporezovani različito, posebno zašto je prihod od najma znatno povoljnije oporezovan nego prihod od rada. „Zašto onda netko tko radi i živi od svog rada plaća veći porez na dohodak nego netko tko se bavi najmom?“ pitao se Primorac.
Koliko će iznositi porez na nekretnine?
Prema neslužbenim informacijama, porez bi mogao iznositi od 1 do 10 eura po kvadratnom metru, pri čemu će visinu poreza određivati lokalna samouprava. Tako bi, primjerice, vlasnik kuće površine 100 kvadratnih metara, u kojoj ne stanuje, mogao godišnje plaćati između 100 i 1.000 eura, ovisno o odluci lokalne samouprave.Što vlada planira postići?
Vlada ovim mjerama, kako tvrdi, želi osloboditi tržište stotinama tisuća praznih stanova. Hoće li to uspjeti, pokazat će praksa. Primjer može biti mjera APN-a, koja je trebala potaknuti kupnju stanova, ali je zapravo dovela do rasta njihovih cijena.Potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić uvjeren je da će ove mjere smanjiti najamnine i cijene stanova. U Hrvatskoj ima 2,38 milijuna stanova, od kojih 958.000, odnosno 40 posto, nije korišteno za stanovanje.
Bačić je pojasnio da se porez ne bi plaćao na nekretnine u kojima građani žive na svojoj stalnoj adresi, niti na stanove u dugoročnom najmu. Plaćao bi se, naprotiv, za nekretnine u kratkoročnom najmu. Također je naveo da se porez neće plaćati na nekretnine koje nisu prikladne za stanovanje, primjerice zbog nedostatka infrastrukture.
