Analiza i razvoj tržišta cijena nekretnina u Hrvatskoj nakon prelaska s kune na euro: Utjecaj inflacije na hrvatske nekretnine i usporedba s europskim metropolama
Tržište nekretnina u Hrvatskoj, osobito duž Jadranske obale, prolazi kroz dramatične promjene posljednjih godina. Prelazak s hrvatske kune na euro, koji se dogodio početkom 2023. godine, zajedno s visokom inflacijom, značajno je utjecao na cijene nekretnina. Ovaj članak se fokusira na temeljitu analizu tih utjecaja i usporedbu cijena nekretnina u Hrvatskoj s drugim europskim zemljama poput Njemačke i Češke.Prelazak s kune na euro: Makroekonomske posljedice
Hrvatska je uvela euro kao svoju nacionalnu valutu 1. siječnja 2023., što je bio važan trenutak u njenoj ekonomskoj povijesti. Ovaj potez je poduzet s očekivanjem stabilizacije ekonomije i povećanja povjerenja stranih investitora. Međutim, kratkoročni učinci prelaska na euro uključivali su povećanje inflacije, koja se već ubrzavala u prethodnim godinama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, inflacija je između 2020. i 2023. godine kumulativno narasla za 38 %, dijelom zbog rasta cijena energije i građevinskih materijala.Utjecaj na tržište nekretnina
Cijene nekretnina u Hrvatskoj neprestano rastu od početka pandemije COVID-19, ali prelazak na euro i inflacija dodatno su ih ubrzali. Ovaj rast je bio posebno izražen u primorskim područjima kao što su Zadar, Split i Makarska rivijera, gdje su cijene novih zgrada premašile ne samo inflaciju, već i rast prosječnih prihoda. U razdoblju od 2020. do 2023. godine cijene novih zgrada porasle su za više od 50 %, što daleko nadmašuje inflaciju i donosi nove izazove potencijalnim kupcima.Usporedba s drugim europskim tržištima
Za bolje razumijevanje situacije u Hrvatskoj korisno je usporediti rast cijena nekretnina s drugim europskim zemljama. Na primjer, u Njemačkoj, koja tradicionalno predstavlja stabilno tržište nekretnina, cijene nekretnina su porasle za otprilike 25 % između 2020. i 2023. godine, što je znatno niže nego u Hrvatskoj. Primjerice, u Češkoj Republici, gdje tržište nekretnina također doživljava dinamičan rast, cijene su se povećale za približno 30 % u istom razdoblju. Ova razlika može se pripisati nekoliko faktora, uključujući razlike u lokalnoj ekonomskoj stabilnosti, dostupnosti zemljišta i stupnju strane potražnje.Povećanje poreznog opterećenja i utjecaj na domaće stanovništvo
Povećanje cijena nekretnina u Hrvatskoj ima izravan utjecaj na dostupnost stanovanja za domaće stanovništvo. Prosječna cijena stana u glavnim primorskim gradovima sada se kreće između 150 000 i 250 000 eura, što znatno premašuje mogućnosti mnogih lokalnih stanovnika, posebno mladih obitelji. Ovaj trend je sličan onome što vidimo u metropolitanskim područjima poput Praga, Berlina, Pariza i drugih europskih metropola, gdje su cijene nekretnina u središtima gradova praktički istisnule srednju klasu u predgrađa.Prelazak Hrvatske na euro, u kombinaciji s visokom inflacijom, doveo je do dramatičnog rasta cijena nekretnina, osobito u primorskim područjima. Ovaj rast je u europskom kontekstu jedan od najizraženijih i predstavlja značajan izazov kako za domaće stanovništvo, tako i za strane investitore. Usporedba s tržištima poput Njemačke i Češke pokazuje da je hrvatsko tržište izloženo izuzetno visokim pritiscima koji mogu imati dugoročne posljedice na dostupnost stanovanja i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
U nadolazećim godinama bit će ključno pratiti kako će se hrvatsko tržište nekretnina razvijati kao odgovor na ove promjene, te hoće li se rast cijena stabilizirati ili će nastaviti dosadašnjim trendom.
